Iako je izvoz iz Srpske u prva četiri mjeseca ove godine porastao za 6,2 odsto, industrijska proizvodnja bilježi pad, što prema ocjenama stručnjaka ukazuje na usporavanje realnog sektora zbog punih skladišta, koja su smanjila obim posla.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je od januara do kraja aprila ove godine Srpska ostvarila izvoz u vrijednosti od 2,165 milijardi KM, dok je uvoz porastao za 5,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Najviše se izvozilo u Hrvatsku i Srbiju, pri čemu električna energija ima najveći udio u ukupnom izvozu, dok su naftna ulja dominantna u uvozu. Međutim, industrijska proizvodnja je tokom proteklih pet mjeseci smanjena za 5,2 odsto u odnosu na isti period lani, dok je samo u maju u poređenju sa aprilom zabilježen pad od 13,8 odsto, uz smanjenje broja zaposlenih, što ukazuje na usporavanje realnog sektora uprkos povoljnim brojkama u spoljnoj trgovini.
Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević za "Glas" ističe da Srpska nema dovoljno raznovrsnu ponudu proizvoda te da su firme koje stvaraju novu vrijednost pretrpjele smanjenje fizičkog obima proizvodnje zbog smanjene potražnje u prethodnoj godini.
- Puna skladišta i nedostatak kupaca u prošloj godini primorali su proizvođače da u prvim mjesecima ove godine smanje proizvodnju. Zbog toga ja stalno govorim da je potrebno da svi zajedno sjednemo sa nadležnim institucijama i napravimo jasnu sliku o tome šta Srpska može proizvoditi koristeći svoje prirodne i ljudske resurse kako bismo stvorili novu vrijednost i podstakli razvoj novih poslova - rekao je Pazurević.
On je dodao da godinama ukazuje na potrebu analize i veće podrške domaćoj proizvodnji, posebno u sektorima kao što je proizvodnja vode, gdje se trenutno uvoze velike količine.
- Domaća industrija se mora fokusirati na zaokruživanje tehnoloških lanaca i smanjenje uvoza, jer je svjetsko tržište sve zasićenije, a uslovi poslovanja se mijenjaju usljed inflacije i promjene potrošačkih navika - kazao je Pazurević naglašavajući da ipak rast izvoza od 6,2 odsto daje optimizam i doprinosi poboljšanju poslovnog ambijenta.
Ekonomista Marko Đogo ističe da je pozitivan trend rasta vrijednosti izvoza, posebno što je procenat veći od rasta uvoza, dobra vijest.
- Srpska je prije pojave virusa korona imala pokrivenost uvoza izvozom oko 80 odsto, nakon čega je taj procenat pao na oko 75 procenata, pa i niže. Bilo bi dobro da se trend postepenog rasta pokrivenosti uvoza izvozom nastavi, jer to već traje više od dvije decenije - kaže Đogo.
On dodaje da je prošle godine došlo do pada izvoza električne energije zbog, između ostalog, nepovoljnih klimatskih uslova, ali da se sada taj sektor vraća na nivo iz prethodnih godina, kada je električna energija godinama bila značajan dio izvoza.
Prema njegovim riječima, ukupni podaci pokazuju da, iako Srpska ima izvoz u porastu i pozitivne tendencije u spoljnoj trgovini, realni sektor i industrijska proizvodnja i dalje se suočavaju sa izazovima kao što su smanjena proizvodnja i smanjenje broja zaposlenih, što zahtijeva dodatne analize i podršku domaćoj privredi kako bi se ojačala ekonomska stabilnost i konkurentnost na tržištu.
Plata i cijene
Iz Republičkog zavoda za statistiku saopšteno je da je u Srpskoj u maju prosječna mjesečna neto plata iznosila 1.549 KM i u odnosu na april nominalno je veća za 5,2 odsto, a realno za 4,8 odsto. Najviša plata, navedeno je u saopštenju, isplaćena je u oblasti informacija i komunikacija, odnosno 1.927 KM, a najniža u građevinarstvu, tačnije 1.192 KM. Cijene potrošačkih proizvoda i usluga u maju su u prosjeku porasle za 0,3 odsto u odnosu na prethodni mjesec i za 4,1 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pri čemu su najviše poskupjeli hrana, bezalkoholna pića i zdravstvo. Niže cijene zabilježene su kod prevoza i odjeće.